Medijski prostor posljednjih dana ispunjen je najavama novih državnih poticaja za električna vozila. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u listopadu 2026 otvara novi javni poziv vrijedan 20 milijuna eura, kojim se građanima nudi do 9.000 eura za kupnju električnog automobila, odnosno do 40% vrijednosti vozila.
Riječ je o presedanu. Do sada Republika Hrvatska nikada nije sufinancirala kupnju osobnih automobila bilo koje vrste pogona, pa se postavlja pitanje zašto se sada izdvajaju značajna sredstva isključivo za jednu tehnologiju.
Tržište i kretanje cijena energenata
Pokušaj nametanja električnih vozila tržištu već je zabilježen. Unatoč velikim najavama, potražnja nije pratila ponudu, prodaja je pala, a neki europski proizvođači, poput Volkswagena, bili su prisiljeni zatvoriti dio proizvodnih kapaciteta. Interes kupaca porastao je tek u trenutku kada je cijena goriva dosegla povijesno najvišu razinu.
Kao glavni razlog poskupljenja goriva navode se rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku. Neovisno o geopolitičkim okolnostima, rezultat je jasan: visoka cijena fosilnih goriva čini električna vozila konkurentnijima, što otvara prostor za promišljanje o dugoročnoj strategiji i usmjeravanju tržišta.
Ekološki aspekt
Električna vozila u javnosti se predstavljaju kao ekološki najprihvatljivije rješenje. Međutim, otvorena ostaju pitanja cjelokupnog životnog ciklusa. Zbrinjavanje i recikliranje visokonaponskih baterija mase od 400 do 500 kilograma, koje sadrže litij, kobalt i nikal, predstavlja ozbiljan ekološki i logistički izazov.Također, postavlja se pitanje izvora električne energije. Ako se vozilo puni energijom proizvedenom u termoelektranama na ugljen ili plin, ekološka bilanca značajno se mijenja. Proizvodnja samih baterija, dominantno koncentrirana u Kini, energetski je izuzetno zahtjevna.
Isplate li se poticaji za električna vozila od 9.000 eura kad zamjena baterije košta i preko 20.000 eura?
Ekonomska opravdanost i pouzdanost
U raspravama o isplativosti rijetko se spominju troškovi održavanja i pouzdanost. Iskustva iz prakse pokazuju da su kvarovi na električnim vozilima nakon pete godine korištenja učestali i izrazito skupi, posebno kada je riječ o visokonaponskom sustavu i baterijskom sklopu.
Trošak zamjene baterije kreće se između 10.000 i 20.000 eura, što u jednom trenutku može poništiti višegodišnju uštedu na gorivu. Upravo zbog degradacije kapaciteta baterije i visokog rizika troška, tržište rabljenih električnih vozila trenutno je slabo, a kupci suzdržani. Otvara se pitanje što će se dogoditi s velikim brojem električnih vozila za pet do deset godina.
Dodatni problem je opskrba. Europski proizvođači i dalje imaju ograničene kapacitete za proizvodnju baterija i ovisni su o uvozu. Zabilježeni su i slučajevi samozapaljenja, što dodatno utječe na percepciju sigurnosti.
Europska unija i nacionalne države snažno potiču elektrifikaciju voznog parka kroz EU fondove i direktne poticaje. Namjera je jasna – smanjenje emisija i energetska tranzicija. No, praksa pokazuje da postoje brojne nedorečenosti vezane uz ekologiju, ekonomiju, pouzdanost i buduću vrijednost vozila.
Nakon razdoblja poskupljenja goriva, logično se nameće i pitanje buduće cijene električne energije jednom kada broj električnih vozila značajno poraste.
Prije odluke o kupnji, poticaj od 9.000 eura treba promatrati u kontekstu ukupnog troška vlasništva, a ne samo početne cijene.
O tome koliko košta popravak električnih vozila i što se najčešće kvari, pisali smo u ranijem tekstu.